CPU miner
Temu prijavio: Tadija Malić
Sadržaj |
Uvod
Ideja za odabir teme CPU minera proizašla je iz vlastitog iskustva s bitcoin minerima otkrivenim na računalima pomoću Microsoft Sysinternals alata Process Explorer. CPU mineri su programi koji troše resurse (u ovom slučaju CPU) računala kako bi obavljali rudarenje za druge osobe kojima na taj način osiguravaju zaradu. Kroz rad će biti teorijski obrađen pojam CPU minera i praktičnim radom prikazano kako funkcioniraju isti.
Rudarenje
Sve transakcije bitcoina koje se odvijaju preko mreže se zapisuju u lanac blokova (eng. block chain) kako bi se mogla vršiti kontrola nad transakcijama. Posao rudara je potvrđivanje i zapisivanje transakcije u glavnu knjigu (eng. General ledger), a kao nagradu dobiju svotu bitcoina.
Sve transakcije su zapisane u glavnu knjigu i pri svakom novom zapisu transakcije, svi dobiju novu kopiju glavne knjige. Kako bi glavna knjiga bila sigurna, rudari koriste algoritme koji svaku novu transakciju hashiraju skupa s prethodnim blokom i na taj način je nova transakcija svima vidljiva, a pri svakoj promjeni podataka, mijenja se i izgled hasha pa je lako uočljivo kada je transakcija krivotvorena. Dakle, hash svakog bloka korišten je za hash sljedećeg bloka pa bi mijenjanje jednog bloka izazvalo lančanu reakciju. Bitcoin koristi double SHA256 hash funkcije zbog veće sigurnosti (od kada se dogodio djelomično uspješni napad na SHA1).
Pri svakoj uspješno izrađenoj hash funkciji, blok chain se nadogradi, svi u mreži "čuju" za to i rudari za nagradu dobiju određenu svotu bitcoina. Budući da je stvaranje hash funkcije jednostavno, i svi bitcoini bi bili "iskopani" u kratkom vremenu, bitcoin protokol je postavio "dokaz rada" (eng. Proof of work) kako bi otežao cijelu situaciju. Svakom promjenom bilo kojeg znaka u transakciji, dobijemo potpuno novi hash, a ne postoji način na koji se može predvidjeti kako će hash izgledati prije promjene znaka. Bitcoin protokol zahtjeva hash točno određenog izgleda (mora imati točno određeni broj nula na početku). Budući da rudari ne mogu mijenjati podatke same transakcije, uz blok se dodaje "nonce" tj. random broj koji se stavlja u hash funkciju skupa s transakcijom. Postupak hashiranja se ponavlja (s različitim nouncem) sve dok se ne dobije hash željenog izgleda.
Pool
Budući da je rudara sve više, a blokova ograničen broj, prolazili su mjeseci prije pronalaska bloka. Npr. sa brzinom rudarenja od 1000 Kbps, na težini od 14484 (što je bio slučaj krajem 2010.), prosječno vrijeme stvaranja bloka bilo bi oko 2 godine. Tada su se rudari odlučili udružiti u "poolove" gdje su dijelili resurse, a u skladu s time i zaradu. Na ovaj način, umjesto čekanja godinama na stvaranje bitcoina, udruživanjem s ostalim rudarima se može u kraćem vremenskom razdoblju dobivati dio zarade u manjim vremenskim intervalima.
