Fizička i tehnička sigurnost
Temu dodala i preuzela Nataša Gazdek
Sadržaj |
Uvod
U vrijeme sve većih znanstvenih i gospodarskih dostignuća javlja se sve veća potreba za zaštitom informacija, ali također i ljudi i imovine. Svako poduzeće donosi svoje politike i pravilnike vezane za sigurnost poduzeća koje se moraju slagati za Zakonima zemlje u kojoj poduzeće posluje. Njihov cilj je postizanje maksimalne moguće sigurnosti poslovnog sustava, jer potpuna sigurnost ne postoji. Prije početka masovne upotrebe informacijsko komunikacijskih tehnologija, poduzeća su uglavnom bila usmjerena na fizičku i tehničku zaštitu ljudi, postrojenja te poslovnih procesa. Danas, sa sve većom ulogom Interneta u poslovanju, sigurnosne politike sve se više razvijaju u smjeru razvoja sigurnosti informacijskih sustava, odnosno zaštite poslovnih podataka. Uslijed toga, razvoj fizičke i tehničke sigurnosti nije zanemaren, te su i ta područja znatno napredovala.
Sigurnost svakog poslovnog sustava može biti ugrožena od pojedinaca koji sudjeluju u procesu, ali i od pojedinaca koji djeluju izvan procesa, nekvalitetne opreme, loših tehnoloških procesa, nestanka struje te prirodnih nepogoda. Ljudi mogu ugroziti sigurnost namjerno, ali i nenamjerno zbog neznanja ili nesposobnosti upravljanja procesom. Oprema može ugroziti proces zbog neadekvatne upotrebe, nestručnog rukovanja, neodržavanja, tehničkih pogrešaka, loše kvalitete i sl. Osim ljudi i opreme, sigurnost poslovnog sustava mogu ugroziti i prirodne nepogode kao što su požar, kiša, poplava, udar groma, potres i sl.
Fizička i tehnička sigurnost
Kada se govori o fizičkoj sigurnosti poslovnih sustava, govori se o zaštiti ljudi i fizičkog dijela opreme procesa. Ako se poduzeće uzme kao primjer poslovnog sustava, prvi sloj fizičke zaštite odnosi se na građevinske mjere gdje je prva među njima je ograda i ulazna porta na kojoj postoji čuvarsko mjesto. Sljedeći sloj fizičke zaštite je također građevinska mjera i to su zgrade, odnosno objekti u kojima je smještena imovina. To mogu biti i različiti kontejneri ili nadstrešnice koje štite opremu prvenstveno od vanjskih uvjeta, a ako imaju brave onda i od neovlaštenih osoba. Mjere fizičke sigurnosti obuhvaćaju sve obrambene mjere poduzete u u svrhu zaštite imovine od prirodnih nepogoda, problema u okolini, nezgoda i namjernih oštećenja. Mjere fizičke zaštite ostvaruju se i tehničkim uređajima, odnosno tehničkim mjerama zaštite.
U konceptu zaštite sigurnosti informacijskih sustava, mjere fizičke i tehničke zaštite odnose se na zaštitu podatkovnog sadržaja, zaštitu računalne opreme, programa i datoteka od uništenja, neovlaštenog mijenjanja sadaržaja, ali također i zaštitu od svih vremenskih nepogoda, eksplozije, krađe, sabotaže i sl. Kao mjera zaštite informacijskog sustava, mjere tehničke i fizičke zaštite po značaju se nalaze odmah iza zaštite podataka.
Na postrojenjima za sakupljanje i obradu plina, najveća pažnja polaže se zaštiti od požara i tehnoloških eksplozija kao najznačajnih oblika fizičke i tehničke zaštite jer vatra i eksplozija imaju mogućnost ugrožavanja svih dijelova postrojenja, ali i dijelova koji su kilometrima udaljeni od istog, a mogućnost njihovog nastajanja je vrlo velika.
Suvremeni koncepti zaštite
Kada se govori o zaštiti, potrebno je biti svjestan činjenice da ne postoji sto postotna odnosno apsolutna zaštita, ali postoje suvremeni koncepti i uređaji koji ugrožavanja mogu svesti na najmanju moguću mjeru. U konceptu zaštite veoma važan pojam je rizik koji se može povezati sa bilo kojom radnjom ili aktivnosti u smislu ugrožavanja. Jedna od definicija rizika je da je to kalkulirana prognoza moguće štete, odnosno gubitka ili opasnosti, odnosno biti pod rizikom znači biti subjekt štete nekog procesa ili aktivnosti. U kontekstu poslovnih sustava rizik se definira kao izvjesnost financijskog gubitka.
S obzirom na eventualne posljedice ugrožavanja rizici se mogu svesti na:
- ljude
- imovinu
- poslovne procese (što je istodobno vezano za sve aktivnosti koje mogu ugroziti ljude i imovinu)
S obzirom na to da je sustav zaštite i njegovo projektiranje jedan od temelja sigurnosti poduzeća, rizici se definiraju prije izrade svakog takvog projekta i to u prosudbi ugroženosti i sigurnosnom elaboratu koji su definirani u posebnom Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja tehničke zaštite (NN 28/29). Prosudba ugroženosti prostora važan je dokument koji osim što ukazuje na slabe točke sigurnosti treba biti i pokazatelj menadžmentu gdje i u kojem opsegu treba ulagati sredstva za povećanje sigurnosti. Takve prosudbe trebale bi izrađivati licencirane tvrtke koje mogu vrlo objektivno sagledati slabosti poduzeća.
Prosudba ugroženosti (rizičnosti) mora sadržavati sljedeće:
- 1. Vrstu rizika koji može ugroziti osobe i njihovu imovinu (primjerice unutarnje i vanjske krađe, razbojništva, nedozvoljena kretanja unutar štićenog prostora, požari, zemljotresi i slično).
- 2. Rizične točke ili procese koje je potrebno štititi (određeni dokumenti, novac, prostori, proizvodni procesi, informacije, osobe i slično).
- 3. Vjerojatnost štetnog događaja te određivanje (procjena) učestalosti pojave rizične situacije koja za posljedicu ima štetan događaj.
- 4. Posljedice štetnog događaja i njihov utjecaj na normalno poslovanje. Svaki štetni događaj ima svoju cijenu tako da se štetni događaji izražavaju kroz financijski gubitak.
- 5. Trajanje (izloženost) štićenog objekta, osobe ili procesa štetnom djelovanju.
Primjer zaštite na Plinskoj stanici Molve-istok
PS Molve istok jedna je od stanica za prihvat i djelomičnu obradu plina u Ina d.d. SD (segment djelatnosti) Istraživanje i proizvodnje nafte i plina na Okrugu Podravina. Stanica je udaljena oko 3 kilometra od sela Molve i oko 4 km od centralne plinske stanice u kojoj se iz svih okolnih plinskih stanica plin sabira, čisti i otprema u distributivni plinovod. PS Molve istok jedna je od četiri tipske stanice koje se nalaze na Pogonu Molve sa kojih se djelomično očišćeni i odvojeni plin i fluidi otpremaju u CPS (centralna plinska stanica). U krugu stanice koji je ograđen žicom nalazi se više objekata i to:
- kotlovnica (smještena u dva kontejnera)
- zagrijač plina
- kompresori za zrak
- trafostanica
- pogonska zgrada
- pumpaona slane vode, kondenzata i otežane vode
- pumpaona metanola i inhibitora korozije
- 3 procesne posude spremnika kondenzata
- 1 spremnik slane vode
- 2 separatora plina (viskotlačni i niskotlačni)
- nadzemni hidranti i jedan top – bacač voda-pjena
Uglavnom, svi objekti su kontejnerskog tipa, a jedini čvrsti objekt na stanici je zgrada trafostanice koja je smještena u betonskoj zgradi. Oko svih objekata izgrađeni su asfaltni putevi širine 5 m.
Opis tehnološkog procesa
Na stanici se vrši prihvat plina iz 9 bušotina koji pod tlakom od cca 200 bar ulazi u ulazni razdjelnik i reducira se na tlak stanice koji iznosi 80 bar. Sa ulaznog razdjelnika plin odlazi u visokotlačni separator gdje se odvaja tekuća faza (kondenzat i slana voda). Izdvojeni kondenzat odlazi u spremnike u kojima je maksimalni radni tlak 1,3 bar. Pumpaonica za kondenzat služi za otpremu kondenzata iz spremnika na CPS Molve gdje se vrši daljnje čišćenje i otprema.
Nakon trofazne separacije, slana vode sprema se u spremnik slane vode iz kojeg se preko pumpaone slane vode također otprema na CPS i zajedno sa ostalom slanom vodom izdvojenom na drugim stanicama vraća u sloj, dok se plin, također nakon separacije, otprema plinovodom na CPS Molve.
U krugu stanice nalazi se još i kotlovica u kojoj se proizvodi para za grijanje (cjevovoda, posuda, zgrade), pumpaona za doziranje kemikalije, trafostanica za napajanje stanice strujom, dizel električni agregat kao rezerva napajanju i priručno skladište kemikalija. Baklja na kojoj se spaljuje višak kaptžnog plina, ali isto tako i sav ostali plin u slučaju incidenta, izmještena je izvan kruga plinske stanice.
U krugu stanice još se nalazi i sustav za interventno gušenje plinskih bušotina kojim se u slučaju incidentnih situacija na bušotinama otprema otežana voda . Takvom vodom vrši se gušenje bušotina i onemogućava prodor plina iz bušotina prema površini. To je mjera predostrožnosti koja se koristi tek u slučaju da tehničke zaštite bušotine kao što su dubinski sigurnosni ventili i krilni zasun ne odrade svoj posao.
Fizička i tehnička zaštita
Iako je opisni tehnološki proces prikazan na najjednostavniji način, može se zaključiti da se radi o kompleksnom postrojenju sa puno izvora opasnosti za ljude i za opremu. Cijeli proces upravljan je procesnim računalima, ali svugdje postoji i mogućnost ručnih manipulacija da ne bi došlo do incidentnih situacija. Zbog plinova koji se nalaze pod velikim tlakom i kemikalija koje se koriste u procesu, opasnost od požara ili eksplozije je vrlo visoka. Takvi objekti sukladno Zakonu o zaštiti od požara i Pravilniku o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategorije ugroženosti od požara mora imati izvršenu procjenu ugroženosti od požara i eksplozije izvedenu od strane ovlaštene kuće.
Procesna računala smještena su u pogonskoj zgradi. Pomoću njih, s plinske stanice prikupljaju se podaci o temperaturama, tlakovima, količinama, satima rada pumpi, otpremljenim količinama, ali se i pomoću njih i upravlja postrojenjem. Dakle, pumpe se mogu pokrenuti iz upravljačkog središta, ventili se mogu otvarati i zatvarati i na taj način regulirati tlak, ali isto tako u upravljačkom središtu mogu se pratiti i parametri svih bušotina koje su spojene na stanicu. Na sva mjerna mjesta sa ugrađenim transmiterima za praćenje tlaka i temperature kod projektiranja su zadane donje i gornje granice unutar kojih se ti parametri moraju kretati, a u slučaju poremećaja istih, prvo se javljaju zvučni alarmi koji upozoravaju operatere na stanici da nešto nije u redu, a u slučaju nemogućnosti rješavanja problema i mogućnosti ugrožavanja procesa, može se dogoditi da će računalo pokrenuti postupak „emergency shut down“, odnosno hitnog zatvaranja stanice. Na taj način smanjuje se rizik od zastoja i havarija na postrojenju na najmanju moguću mjeru. Do sada nije bilo nikakvih akcidentnih situacija koje bi na bilo koji način ugrozile ljude, ali se događalo da je došlo do zatvaranja stanice uslijed ljudske greške ili zbog kvara na opremi i udara groma. Nakon takvih događaja, najgora stvar bila je gubitak profita zbog nemogućnosti isporuke plina u distribuciju.
Svi uređaji većim dijelom su spojeni telefonskim kabelima na procesno računalo, a samo novije ugrađeni instrumenti spajaju se optičkim kabelima. Kabeli se kroz postrojenje provlače kabelskim kanalima do upravljačkog središta, a oni koji dolaze od bušotina obično su smješteni uz cjevovode koji također dolaze do stanice. Procesno računalo također je spojeno kabelom sa glavnim računalom na CPS Molve i nema komunikaciju sa vanjskom mrežom, tako da ne postoji opasnost od internetskih napada.
Iz svega navedenog vidi se da je u funkciji tehničke zaštite velik broj uređaja čiji ispravan rad smanjuje rizik od havarije koja može uzrokovati stradavanje ljudi i opreme, ali i donjeti financijski gubitak poduzeću. Zbog toga se na svim postrojenjima svakodnevno provodi preventivno održavanje, a jednom godišnje se u planirnom periodu stanica zaustavlja i vrši remont stanice. Od fizičke zaštite, na stanici je prisutna jedino ograda i to u novije vrijeme predstavlja sve veći problem, tako da se tom obliku zaštite u budućnosti treba više posvetiti kako bi se našla efikasnija rješenja.
Zaštita od požara i eksplozije
Zaštita od požara prvenstveno se zasniva na tome da se mjesta gdje se nalaze zapaljive i gorive tvari (a takvih na plinskim stanicama ima dosta) zaštite od mogućnosti doticaja sa otvorenim plamenom iskrom ili eksplozijom. Električne instalacije na kojima postoji mogučnost pregrijavanja, kratkog spoja ili kvara su najveći potencijalni uzroci požara. Njihovim redovitim pregledom to se pokušava svesti na najmanju moguću mjeru. Ljudski faktor koji je i najčešće uzrok požara, može dovesti do požara bacanjem opušaka, nestručnim rukovanjem aparatima kao što je aparat za varenje ili brušenje. Nažalost, na plinskim stanicama ukoliko dođe do požara dolazi do velike mogućnosti nastanka eksplozije zbog koncentracije zapaljivih plinova i para u zraku, tako da je zaštita od požara i eksplozije usko vezana jedna uz drugu.
Da bi se spriječilo eventualno širenje požara, kroz stanicu je provučena hidrantska mreža, a također je i postavljen veliki broj vatrogasnih aparata. Osim toga, kao mjera fizičke zaštite su i asfaltirane staze i jarci koji odjeljuju pojedine dijelove postrojenja i na taj način eventualno onemogućuju širenje požara po cijelom postrojenju.
Zaštita od tehnološke eksplozije
Na postrojenjima kao što su plinske stanice postoje prostori unutar kojih se može stvoriti koncentracija zapaljivih plinova i para u zraku. Ti prostori su obuhvaćeni zonama opasnosti, a hrvatski propisi kod zapaljivih plinova i para razlikuju:
- Zona 0 – mjesto gdje se učestalo, kroz duže vrijeme zadržava opasna koncentracija eksplozivne smjese para (trajni izvor opasnosti)
- Zona 1 – mjesto gdje povremeno i u kraćem periodu postoji eksplozivna smjesa pri normalnom radu (primarni izvor opasnosti)
- Zona 2 - mjesto gdje se samo u nenormalnim (izvanrednim) okolnostima može pojaviti eksplozivna smjesa (sekundarni izvor opasnosti).
Na plinskoj stanici Molve istok postoje sve tri zone opasnosti i u njima je zabranjeno korištenje otvorenog plamena. U zonama opasnosti, koje se definiraju u projektnoj dokumentaciji, koriste se posebni alati i uređaji u „s“ (protueksplozivnoj izvedbi) izvedbi. Prilaz prostorima zona opasnosti nije obilježen i sukladno tome strogo je zabranjeno ulaženje u postrojenje osoba koje nisu djelatnici odnosno, svako prisustvo trećih osoba mora biti isključivo uz prisustvo operatera na stanici ili nekog od nadzornih inženjera u poduzeću.
Zaključak
Razvoj ICT tehnologija i informacijskih sustava u poduzećima sve više pažnje daje zaštiti informacija i ravoju rješenja sigurnosti informacijskih sustava nego fizičkoj i tehničkoj zaštiti. Zaposlenici često, vodeći brigu o politici čistog stola ili politici čistog ekrana, zaboravljaju zaključati vrata od ureda ili zatvoriti prozor. Takve radnje mogu dovesti do katastrofalnih posljedica.
Fizička i tehnička zaštita trebala bi biti prvi korak u zaštiti poduzeća, odnosno poslovnih procesa. Ograđeni prostori za kontrolu ulaska sigurno neće omogućiti neželjenim posjetiocima da na lagan i siguran način uđu u prostore u kojima nisu poželjni. Na plinskim stanica velika pažnja i pozornost poklanja se tehničkoj zaštiti procesa, ali fizička i tehnička zaštita od neovlaštenog ulaza u prostore se u mogu riješiti na učinkovitije načine te je u nedavno donesen zaključak da se te mjere hino moraju popraviti.
Literatura
- M.Bača, Uvod u računalnu sigurnost, Narodne novine, Zagreb, 2004.
- D.Dobrinić i suradnici, Izravni marketing, TIVA, Varaždin, 2005.
- D.Delišimunović, Managment zaštite i sigurnosti, Pragmatekh, Zagreb, 2006.
- D.Delišimunović, Suvremeni koncepti i uređaji zaštite, I.T. Graf d.o.o., Zagreb, 2002.
- Interni materijali, Ina d.d.
- http://hr.wikipedia.org/wiki/Rizik
