ISO standards for blockchain and smartcontracts
Temu rezervirala Katarina Ilečić
Sadržaj |
Uvod
2008. godina zabilježena je u povijesti kao godina kada se dogodila financijska kriza. Taj događaj potaknuo je razmišljanja o digitalnim valutama kao opcijama, a konkretni rezultat razmišljanja dao je Satoshi Nakamoto. Satoshi Nakamoto je naziv za osobu ili grupu osoba koji je izumio BITCOIN protokol i izbacio prvu verziju 2009. godine. Nastao je BITCOIN- digitalna kriptovaluta koja je omogućavala transakcije bez posredovanja treće strane. Pojava digitalne kriptovalute koja omogućuje transakcije 'od osobe do osobe' bez posredovanja banaka podijelila je mišljenja. S jedne strane tu su osobe koje su prihvatile Bitcoin, a s druge su banke koje ne podržavaju ovaj protokol iz jednostavnog razloga: još uvijek nisu našli način na koji bi zaradili od Bitcoina i smatraju ga izravnom opasnošću.
Blockchain
Digitalna imovina distribuirana je u tzv. Glavnoj knjizi (engl. General ledger) uz najveću razinu kriptografije. Kada se dogodi transakcija, praćenje i evidenciju o transakcijama vode rudari (engl. Bitcoin miners). Oni sakupljaju podatke o transakcijama za određeno razdoblje i postavljaju ih u liste zvane blokovi. Njihov je zadatak potvrditi te transakcije i upisati ih u glavnu knjigu. Glavna knjiga je skup svih blokova koji se međusobno nadovezuju i čine lanac (engl. Blockchain).
Hash
Lanac blokova stalno raste, svaki put kada se stvori novi blok nadodaje se na postojeći lanac. Svako tko sudjeluje u obradi transakcija dobiva najnoviju kopiju glavne knjige. Kako bi se osigurao lanac blokova stvaraju se hashevi. Hash je informacija pohranjena u bloku nad kojom je primijenjena matematička funkcija. Za generiranje hasha koriste se informacije o transakciji i hash zadnjeg bloka pohranjenog u lancu blokovašto je omogučilo svojevrsni digitalni pečat. Hash izgleda kao niz brojeva i slova koji su nasumično izabrani, ali svaki od njih je unikatan i nemoguće je otkriti informacije samo pomoću hasha. Pohranjivanjem hasha prethodnog bloka u blok koji se trenutno obrađuje se priječilo krivotvorenje blokova. Autentičnost bloka provjerava se upotrebljavajući hash funkciju na njemu, te u slučaju da je hash drugačiji od onoga koji je pohranjen u bloku do- blok je krivotvoren.
Bitcoin rudari
Rudari se bave informacijama o transakcijama- obrađuju ih, potvrđuju, generiraju hash i spremaju u blokove. Kada je hash uspješno kreiran rudar je nagrađen s 25 bitcoina. Kako Bitcoin protokol ne prihvaća bilo kakav hash i kako bi se spriječilo da bilo tko može na lagan način iskopati bitcoine stvoren je kodeks nazvan Dokaz rada (engl. Proof of work). Točno je određeno kako hash nekog bloka zapravo mora izgledati. Pravilo je da na početku mora imati nekoliko nula + prethodno rečeno pravilo da se dodaje podatak nad kojim je primijenjena matematička formula. Kako bi se kreirao hash koji je drugačiji od prethodnik, rudari koriste nasumični dio podatka koji se zove 'nounce'. Nonce se mijenja sve dok hash ne odgovara određenom formatu. Rudari istovremeno na istoj mreži pokušavaju pronaći nounce koji odgovara i na taj način zarađuju bitcoinove. Bitcoin protokol je propisao 21 milijun bitcoinova. Zbog svoje velike vrijednosti podijeljen je na manje dijelove: milibitcoin, microbitcoin i satoshi. Svakih 10 minuta stvori se jedan blok na lanac, a po bloku je podijeljeno 12,5 bitcoinova i tako sve do 2020. godine kada se taj iznos smanjuje na 6,25 bitcoina po bloku.
Pametni ugovori
The Ethernum blockchain osmislio je Vitalik Buterin sa nepunih 20 godina. To je platforma koja pokreće izvršavanje aplikacija kao što su pametni ugovori. To je kriptovaluta i programski jezik za kreiranje ugovra bez potrebe verifikacije treće strane. Pametni ugovori su oni koji se sami izvršavaju, obrađuju provedbu, upravljanje, performanse i plaćanje. Postoji puno kreatora sadržaja koji nisu plaćeni dovoljno ili jesu , ali ih plaćanje posrednika košta toliko da im ne ostane skoro ništa. Primjerice, glazbenici su prije 25 godina napisali hit pjesmu, prodalo bi se milijun LP-a dobilo bi se pravo bogatstvo od 45,000 dolara. Danas tekstopisac koji napiše hit pjesmu koja dobije milijun preslušavanja dobije 36 dolara. S obzirom na te činjenice, Imogen Heap, kantautorica postavlja pjesme na blockchain ekosustav. Zove se Mycelia i sva muzika, tekstovi koji se postave na taj sustav štiti pametni ugovor. Pametni ugovori se sami brinu za sebe u slučaju da neko želi poslušati pjesmu odmah se izvrši naplata. Ako se primjerice želi iskoristiti neka pjesma u filmu, taj dio ugovora se 'aktivira' i pobrine da su sve kaluzule ugovora regularne.
Problemi koji se pojavljuju, pitanje standardizacije
Blockchain i pametni ugovori u financijskim organizacijama postaju pravi projekti, ne samo predmeti zanimanja. Nekoliko softvera, uključujući Ethernum, potaknulo je interes u bankarstvu. Iako stalno dolaze nove ideje za pametne ugovore postoji nekolicina problema koji se moraju izgladiti i riješiti prije nego ovaj trend uzme pravi, ozbiljan zamah. Problemi koji se pojavljuju biti će zasebno analizirani.
Problemi kod softvera
Privatnost. Financijske organizacije koje bi koristile pametne ugovore ne žele da su njihovi podaci vidljivi jedni drugima. Za rješenje ovog problema predloženo je nekoliko teorija, ali niti jedna nije odnovana ili dokazana. Tako primjerice Zerocash, Enigma predlažu rješenje kod kojeg bi se koristio algoritam koji bi dopustio rudarima odobrenje transakcija bez poznavanja pojedinosti o transakciji.
Brzina. U svakom pametnom ugovoru kod transakcije postoji odgovor i provjera potpisa prije nego se doda novi blok. U trenutku kada je mnogo transakcija zapravo će uzrokovati ograničenje brzine transakcija. Startup Lightning predložio je rješenje u kojem se transakcije događaju van lanca. Još uvijek je ostalo na prijedlogu.
Podaci u glavnoj knjizi. Blockchain pohrana podataka je usmjerena samo na transakcijske podatke. Ipak, sveobuhvatna struktura poput blockhain-a i pametnih ugovora bi trebala podržavati i pohranu statičkih podataka, trebala bi imati mogućnost izmjene podataka, olakšati izvještavanje. Tu se postavlja pitanje gdje bi zapravo ti podaci trebali biti pohranjeni- u blockchainu ili u datoteci koja je povezana s blockchainom.
Ostali problemi
Odgovornost rudarenja. Rudarenje u računalnom smislu ne treba biti intenzivno, ali mehanizmi za rudarenje moraju biti kod pouzdanih osoba za obavljanje posla.
Upravljanje pametnim ugovorima. Neki aspekti zahtjevaju pregled: tko piše kod ugovora, tko ga izvršava, tko poporavlja bugove u ugovorima nakon što su objavljeni i slično.
Standardizacija
Neka područja potencijalne standardizacije su:
Replikacija/razmjena poruka. Ukoliko razmjena poruka između čvorova može biti standardizirana, razvoj „blockchain node-a“ bi napredovao samostalno. Blockchain prodavači bi onda bili u mogućnosti djelovati, a s manjom potrebom da svi sudionici koriste isti softver. Ovaj koncept je nov u industriji financijskih usluga.
Pretvorba koda. Pametni ugovori kao dio blockchain protokola moraju biti korisni i poslovnim i pravnim osobama, ne samo onima koji se razumiju u tehnologiju. Mogućnost pretvorbe pametnog ugovora na običan engleski jezik i obrnuto bi premostilo taj jaz.
Predlošci programa. Nema smisla da se za svaki financijski subjekt izrađuje draft za pametni ugovor kada se većina dijelova i temina već koristi u induskriji. Bolje rješenje bi bilo kada bi grupe poduzeća napravile nekoliko predložaka koji bi bili od povjerenja, testirani programi omogućeni za korištenje široj zajednici. Tako bi se smanjio trošak pripreme pametnih ugovora.
Provedba programa. Koliko god ima prednosti u pohrani zajedničke kopije podataka u čvor, isto tako nema smisla u samom programu gdje su pametni ugovori izvršavaju od strane svakog čvora u isto vrijeme. Tu bi se mogao koristiti cloud, poput Microsoftovog Cryptlets-a. (poznatiji kao surogat pametnih ugovora).
Zaključak
Vodeća u ISO blockchain odboru je Autralija i kao takva će okupiti predstavnike iz 35 zemalja svijeta kako bi osmislili i definirali standarde koji će vrijediti za sve.
Literatura
2. Don Tapscott: Kako bitcoin mijenja novac i poslovanje
4. Australija vodeća u poticanju standardizacije blockchaina
