Pranje novca
--Maja Šporčić 17:09, 10. studenog 2015. (CET)
Sadržaj |
Općenito
Pranje novca je izvršavanje transakcija kojima se prikriva pravi izvor novca ili druge imovine za koju postoji sumnja da je nezakonito pribavljena u zemlji ili inozemstvu. Cilj pranja novca jest prikazati nezakonitu imovinu kao zakonitu i utopiti je u legalne financijske tokove.[1] Pranje novca se događalo otkada postoje ekonomski sustavi, no 1920. godine kada su bande i organizirani kriminal zaživjeli u SAD-u, ono je uzelo maha. Kako su izvori prihoda organiziranog kriminala nelegalni, trebalo je pronaći način kako prihod novca legalno prikazati. Bande su osmislile zanimljivu i briljantnu ideju; otvaranje samoposlužnih praonica rublja. Samoposlužne praonice rublja su tvrtke u kojima se prima samo papirnati novac te je na taj način bilo lako prikazati nelegalni novac kao prihod od pranja rublja. Pogriješili su jedino u tome što su praonice bile nerealno profitabilne, odnosno pretjerali su s iznosom koji je bio mnogo veći od zarade jedne praonice rublja. Ocem pranja novca smatra se Meyer Lansky koji je 1930. godine prvi uporabio švicarski bankarski sustav kako bi sakrio ogromne novčane iznose. Uspio je nezakonit novac prikazati zakonitim i utopiti ga u legitiman sustav novca.[2] Postoje mnoge metode kako se može izvršiti pranje novca, pogotovo danas u vrijeme novih elektronskih oblika plaćanja i postojanja razlčitih financijskih tržišta. „Financial Action Task Force“ je međunarodno tijelo koje razvija standarde i mjere za prevenciju pranja novca i financijskog terorizma. U Hrvatskoj sprječavanjem pranja novca bavi nekoliko institucija koje čine sustav. Svaki sudionik u sustavu ima svoju ulogu. Glavni sudionik jest „Ured za sprječavanje pranja novca“ koji objedinjuje sve informacije koje ostali sudionici prikupe te služi kao posrednik između ostalih sudionika. Ostala nadležna tijela bitna za sprječavanje kriminala su: DORH, USKOK, MUP, SOA, HNB, HANFA, nadzorne službe Ministarstva financija. Pranje novca ima financijske i ekonomske posljedice jer ugrožava financijski sektor i financijske institucije. Oni koji provode takvu vrstu nezakonite aktivnosti mogu steći veliku ekonomsku moć nad gospodarstvom određene države. Obzirom da svaka država ima vlastite sustave i mjere sprječavanja pranja novca, mjere variraju te postoje razne slabosti i „rupe“ u sustavima koje kriminalci iskorištavaju radi nelegalnih aktivnosti. Iz tog razloga veliki je izazov detektirati i na vrijeme spriječiti pranje novca. Sam čin pranja novca često se veže uz financiranje terorista i prodaju droge, oružja, trgovanje ljudima i slično te samo detektiranje nije bitno samo za očuvanje stabilnosti financijskih sustava već i za očuvanje mira među ljudima. [1] --Maja Šporčić 22:38, 9. siječnja 2016. (CET)
Faze pranja novca
Faze procesa pranja novca[1][3]:
Faza polaganja
U ovoj fazi novac se uvodi u financijski legitimni sustav. Obzirom da se u sustav nastoji unijeti ogromni iznos novca, to može izazvati sumnju te je ova faza ranjiva.
Faza preslojavanja
To je faza u kojoj novac kruži kroz račune i financijske sustave, iz jednog oblika u drugi kako bi se sakrio izvor novca i uništio trag.
Faza integracije
Ovo je završna faza u kojoj se novac vraća nazad kriminalcu, ali u legitimnom obliku jer je zameten trag otkuda je došao novac prethodnom fazom.
Metode pranja novca
Metode pranja novca ovise o količini novca, zakonodavstvu, gospodarstvu, financijskom tržištu, izabranom načinu djelovanja(financijski ili nefinancijski sektor) i o fazama kroz koje će novac teći do krajnjeg cilja.[4]
Najčešća podjela metoda je prema tome izvršava li ih pravna ili fizička osoba.
Tipologija kod pravnih osoba
Offshore zone
Offshore tvrtka je poduzeće osnovano u inozemstvu koje omogućuje mnoge pogodnosti u odnosu na lokalno poduzeće poput oslobađanja poreza na dobit, nije potrebno voditi knjigovodstvo, zapošljavati osobe, niti predavati ikakva izvješća nadležnim službama. Vlasnici takvih tvrtki imaju maksimalnu privatnost jer se ne moraju upisati u sudski registar.[5] Obzirom da je ovakav tip poslovanja bankarska tajna i moguće je prebacivati velike količine novca, offshore tvrtke su prve na listi za kontrolu i oprez. Najčešće se koriste radi porezne utaje, trgovine oružjom, drogom i slično. [4]
Primjer[1]:
Vlasnik domaće tvrtke je otvorio offshore tvrtku u inozemstvu te svojoj domaćoj tvrtci uspostavlja račun za fiktivnu uslugu offshore tvrtke. Trošak računa inozemne offshore tvrtke evidentira se u poslovnim knjiga s umanjenim porezom te se plaća račun offshore tvtke. Vlasnik s računa inozemne tvrtke podiže novac i radi s njimm što želi. Može ga uvesti u domaću zemlju bez prijave na državnoj granici u obliku novca ili novac pretvoriti u neki drugi oblik npr. kupnjom nekretnina ili vrijednosnica.
Nerezidentni računi
Nerezident je fizička osoba koja u Republici Hrvatskoj nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u Republici Hrvatskoj ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama Zakona o porezu na dohodak.[6] Nerezidentni računi su povezani s offshore zonama jer se transakcije odvijaju preko nerezidentnih računa offshore tvrtki. Najjednostavniji način na koji se vrši transakcija je da ffshore tvrtka s nerezidentnim računom u drugoj državi ispostavlja fakturu koja se plaća preko domaćih banaka, a transferirana sredstva se koriste za osobne potrebe ili se pokušavaju legalizirati u nekom drugom obliku. [4]
Fiktivni ugovori i fiktivni računi
Fiktivna prodaja je prividna prodaja u kojoj se stvara samo privid da je prodaja obavljena, a zapravo posao nije obavljen.[7] Ovo je klasičan način pranja novca i može se javiti u dva oblika. Jedan je ispostavljanje fiktivnih računa za uslugu koja nikad nije bila izvršena niti bude, dok se u drugom način ispostavi predfaktura za stvarnu robu ili uslugu, a razlika između ispostavljenje i stvarne fakture je vrijednost opranog novca. Najčešće se fakturiraju usluge za koje je vrlo teško procijeniti pravu vrijednost. [4]
Ulaganje gotovine u financijski sustav
Ovo je također klasičan način pranja novca u kojem se iskorištava platni sustav neke zemlje. Ulaganje gotovine u financijski sustav, na račune trgovačkih društava, transakcije s računa pravne osobe na račune fizičke osobe ii slično su samo neki od načina kako utopiti nelegalni novac u legalne sustave. [4]
Front i Shell tvrtke
Front tvrtka je legalna tvrtka koja obavlja legalne poslove. Ona služi kao paravan za shell tvrtku koja je lažna i obavlja nelegalne poslove. Front tvrtka u svoje poslovanj utapa nelegitiman novacshell tvrtke. Tvrtke pogodne za ovu metodu pranja novca su restorani, casina, putničke agencije, kladionice, mjenjačnice i slično jer je lakše utopiti manje iznose novca u redovno poslovanje tvrtke koja posluje gotovim novcem. [4]
Tipologija kod fizičkih osoba
Krijumčarenje novca
Najjednostavnija i najstarija tehnika kojom se direktno prekida vidljiva veza između novca, vlasnika i nezakonitog izvora. Ova metoda ne ostavlja pisani trag, ali je rizična za osobu koja novac prenosi preko granice. Novac se prenosi u svežnjevima novčanica avionom, kamionom, brodom ili promjenom gotovine u vrijednosni papir na donositelja. Sredstva se najčešće prenose u zemlje u kojima postoji stroga tajnost bankovnih računa. [4]
Transakcija gotovim novcem
Plaćanje u gotovom novcu je izravna predaja gotova novca između sudionika, uplata gotova novca na račun i isplata gotova novca s računa.[8] Do zakonom propisanog ograničenja obavezno se propisuje prijava redovnih i povezanih gotovinskih transakcija. [4]
Neuobičajeno veliki polozi gotovine
Pod neuobičajeno velikim polozima gotovine misli se na iznose novca koji odstupaciju od standardnog prometa na računu stranke, a nemaju pokrića u zakonitom poslovanju i dohodcima stranke. Obrazovanje djelatnika financijskih instituacija je vrlo bitna jer je potrebno razlučiti indikatore sumnjivih transakcija. [4]
Povezane transakcije
Kako neuobičajeni visoki polozi gotovine vrlo lako plijene pažnju koriste se povezane transakcije.Veliki iznos novca se razbija na manje iznose kako bi se izbjegao limit gotovinskih transakcija. [4]
Doznake iz inozemstva
To su priljevi ovca koj dolaze iz inozemtsva u velikim iznosima, moguće iz offshore zona i bez opravdanja. Izuzetak su mjesečni prihodi iz inozemstva poput mirovine ili plaća. [4]
Korištenje kreditne linije
Postoje dva načina iskorištavanja kredita za pranje novca. Jedan je podizanje kredita čija sredstva se plasiraju u nezakonite svrhe, a drugi je podizanje kredita za povrat nezakonito stečenih sredstava. Samo podizanje kredita nije indikator za prepoznavanje sumnjivih transakcija jer je izvor novca poznat. Situacija u kojoj postaje kredit sumnjiv je kada se kredit vraća prije isteka ugovorenog roka. Tada postoji sumnja da se prlajvi novac pretvara u legalan kojim se vraća kredit. [4]
Ovdje su nabrojeni samo neki od najpoznatijih načina na koje se novac pere. Svakim danom mogući su novi načini djelovanja, pogotovo u dona elektronskog plaćanja.
Tehnologije za detektiranje i sprječavanje pranja novca
- Anti-money laundering software
- je softwer koji se koristi u financijskim i pravnim institucijama kako bi zadovoljio zakonske regulative koje se tiču sprječavanje i prijave aktivnosti pranja novca. Postoje 4 osnovna tipa softwera u borbi protiv pranja novca[9]:
- Transaction monitoring systems
- Currency Transaction Report
- Customer identity management systems
- Compliance management software
Transaction monitoring systems
Ovaj softewer na dnevnoj bazi prati transakcije korisnika, prati njihovu povijest te traži sumnjive uzorke transakcija. Takvi softwer nazivaju se AML softweri. Neki do njih su: Member Check, SAS Anti-Money Laundering, Siron AML, AML 360
Currency transaction reporting
Prati transakcije koje su veće od 10.000,00 američkih dolara. Softweri namijenjeni CTR-u su Oracle Financial Services Currency Transaction Reporting, Verafin, OneSumX.
Customer identity management systems
Sofwer za upravljanje identitetom upravlja individualnim identitetom, autentifikacijom, autorizacijom, ulogama i privilegijama koje osoba(identitet) ima u određenom sustavu. Cilj ovog softwera je povećanje sigurnost i produktivnosti smanjenjem troškova i vremena koji se troše za obavljanje repetitivnih zadataka upravljanja identitetom. Tipične funkcionalnosti softwera za upravljanje identitetom su[10]:
- Kontrola pristupa
- Cloud computing
- Upravljanje lozinkama
- Digitalno upravljanje identitetom
- Sigurnosni token
- Upravljanje rizicima
Softweri: Janrain, One soft connect, Okta, Access Manager
Compliance management software
Pomaže tvrtkama uskladiti anti-money laundering zahtjeve. Sofwer upravlja zakonima, regulacijama, standardima i unutarnjimm rpavilima tvrtke kako bi pružio sljedeće funkcije[11]:
- Virtualna soba dokaza
- Politika upravljanja
- Izvršni nadzor
- Automatzirane regulatorne procjene
- Upravljanje incidentima
- Projekt menadžment
Softweri:GRC Cloud, Regulatory compliance, Entropy, ProCalV5
Literatura
[1] Ured za sprječavanje pranja novca. (2011). Tipologije pranja novca(primjeri iz tuzemne i inozemne prakse) preuzeto 9.siječnja 2016. iz http://www.mfin.hr/adminmax/docs/Tipologije%20PN-HR.pdf
[2] Alacer Group. Happy Birthday, Anty Money Laundering preuzeto 9.siječnja 2016. iz http://www.alacergroup.com/happy-birthday-anti-money-laundering/
[3] About Business Crime Solutions Inc. Money Laundering: A three stage process preuzeto 9.siječnja 2016. iz https://www.moneylaundering.ca/public/law/3_stages_ML.php#placement
[4] Cindori, S. (2009). Unapređenje sustava sprječavanja pranja novca Republike Hrvatske i usklađivanje s međunarodnim standardima preuzeto 10.siječnja 2016. iz https://bib.irb.hr/datoteka/419791.Doktorska_disertacija.doc
[5] Wikipedia. Offshoe tvrtka preuzeto 10.siječnja 2016. iz https://hr.wikipedia.org/wiki/Offshore_tvrtka
[6] Porezna uprava. Nerezident preuzeto 10.siječnja 2016. iz http://ccenterclient.porezna-uprava.hr/view.asp?file=N.XML
[7] Limun.hr. Fiktivna prodaja preuzeto 10.siječnja 2016. iz http://limun.hr/main.aspx?id=9896&Page=]
[8] Orkis.hr. Isplate u gotovom novcu preuzeto 10.siječnja 2016. iz http://www.orkis.hr/Isplate-u-gotovom-novcu
[9] Wikipedia. Anti-money laundering software preuzeto 10.siječnja 2016. iz https://en.wikipedia.org/wiki/Anti-money_laundering_software
[10] Wikipedia. Identity management systems preuzeto 10.siječnja 2016. iz https://en.wikipedia.org/wiki/Identity_management_system
[11] Verse Solutions preuzeto 10.siječnja 2016. iz http://www.versesolutions.com/compliance-management-software/
